Mobile menu

Konačno izašao “Rječnik bosanskog jezika”
Thread poster: Said Kaljanac a.k.a. SARAJ

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
Nov 14, 2007

Konačno izašao “Rječnik bosanskog jezika”

Autor: Neven Krajišnik
Objavljeno: 29.10.07 09:33




Velika sala općine Visoko bila je premala da primi sve zainteresovane koji su došli na promociju "Rječnika bosanskog jezika", koju je organizovala JU Gradska biblioteka Visoko, a čiji je izdavač Institut za jezik iz Sarajeva. Promotori su bili prof. dr. Naila Hebib-Valjevac, mr. Aida Kršo i prof. Hadžem Hajdarević, koji su, svako sa svoje strane, govorili o knjizi, ali i o bosnaskom jeziku uopće. Uvodničar je bila direktorica JU Gradska biblioteka Visoko, Jasna Drugović, koja je prisutne upoznala sa istorijatom bosanskog jezika.
- Naredbom Zemaljske vlade, od 4. oktobra 1907. godine, određeno je da se na neki način ukine naziv 'bosanski jezik'. Jedino su tada bosanski Muslimani imali pravo zadržati taj naziv, dok je oficijelni naziv u državi bio srpsko-hrvatski jezik. Ove godine se navršava 100 godina od te naredbe, i upravo na taj jubilej grupa entuzijasta je odlučila da izda ovaj rječnik - riječi su direktorice Drugović.
Prof. dr. Naila Hebib-Valjevac je posebno istakla važnost izlaska jednog ovakvog rječnika, jer je naša država time konačno dobila standardni jezik, koji sada ima i
Pravopis i gramatiku i rječnik.


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
Bosanskohercegovački izdavači na Interliberu Nov 14, 2007

Bosanskohercegovački izdavači na Interliberu
Piše: An. Š.
Oslobodjenje 13/11/07

Rječnik bosanskog jezika pobudio veliku pažnju

Među 270 izdavača na ovogodišnjem, u nedjelju završenom, 30. sajmu knjiga u Zagrebu Interliber sudjelovali su i bosanskohercegovački izdavači pod sloganom "Bliskosti razlika - razlike bliskosti". Zemlja-partner Interlibera bila je Poljska, a BiH je to bila 2004. godine. Sajam je bio i prigoda da se promovira i predstojeći 20. sajam knjiga u Skenderiji (april 2008. godine), predstave projekti kandidature Sarajeva kao Svjetskog centra knjige 2010. i kandidature Sarajeva za održavanje svjetske konferencije asocijacije izdavača 2012. godine.

Pjesnik Mirsad Bećirbašić (kurator) kazuje ne samo o dojmovima, nego, prije svega, izravnim uvidima u posjećenost našem štandu i iskazanim interesima posjetitelja za bh. knjigu i njene autore.

Tako nam kaže da je štand bio jako posjećen i da su ga posjećivali i "drugi pisci, kao i naši pisci Nedžad Ibrišimović, Goran Samardžić, Zilhad Ključanin i Kristina Mrđa, koji su se zatekli u Zagrebu tokom uzvratne posjete svojim kolegama iz Društva hrvatskih pisaca. Ostvarili smo brojne kontakte sa izdavačima iz drugih zemalja i njihov rezultat je pružanje podrške kandidaturi Sarajeva da bude Svjetski centar knjige 2010. godine".

Naš štand, primijetio je Bećirbašić, posjećivali su i kulturni i javni djelatnici iz Zagreba i Hrvatske.

Mirsad Bećirbašić spomenut će i ambasadora BiH u Hrvatskoj Aleksandra Dragičevića, kao i atašea za kulturu Minku Ljubijankić, koji su u prostoru Kulturnog centra BiH u Zagrebu promovirali sudjelovanje svoje zemlje na Interliberu.

A knjige? Najviše interesa je iskazano za "Rječnik bosanskog jezika" Instituta za jezik Sarajevo, za nova poetska i prozna izdanja, velik interes su izazvala i izdanja Arhiva BiH, a tražio se i Povijesni atlas BiH.

TKD "Šahinpašić", Naklada "Zoro", Zadužbina "Petar Kočić" i "Buybook" imali su svoje posebne štandove, a bolja procjena kako su bh. izdavači "prošli" na Interliberu znat će se uskoro kada se "saberu" i srede utisci i općenito sumiraju rezultati.


Direct link Reply with quote
 

Dragomir Kovacevic  Identity Verified
Italy
Local time: 21:10
Member
Italian to Serbian
+ ...
a šta bi na to reko petar kočić? Nov 20, 2007

vođe ne znamo izvor(nik). ovisi(zavisi) kako se reče. naime, ne znamo izvorno mjesto citiranog teksta. to je malo bitno.

bitnije je da u izvornom tekstu koji citira izvjesnu gospođu u Visokome, koja kaže "Naredbom Zemaljske vlade, od 4. oktobra 1907. godine, određeno je da se na neki način ukine naziv 'bosanski jezik'. Jedino su tada bosanski Muslimani imali pravo zadržati taj naziv, dok je oficijelni naziv u državi bio srpsko-hrvatski jezik"

- postoji logička protivrječnost koja govori o samoj suštini, a suština je da dotična gospoja govori neistinu. kako je moguće da se "na neki način" ukine "bosanski jezik" 1907, a da ""jedino bosanski muslimani zadrže pravo da ga tako nazivaju". to je jedna besmislica.

rezultira kao da je bosni i hercegovini, 1907. godine, srpskohrvatski jezik bio nametnut, sto je neistina. istina je da je to bio jedan prirodan jezik te društvene zajednice, koji je austro-ugarska, tokom godina svoje dušmanske vladavine, do krajnosti kvarila i prilagođavala mentalitetu i "uhu" svojih multietničkih činovnika, žbirova, finansa, inžinjera i drugih, te je dovela do komatoznog stanja i jedan zdrav i normalan jezik kao što je bio hrvatski, tj. uvela u njega njemačke konstrukcije i slobodu kovanja složenica do mjere koja tada nije bila prirođena narodnom slavenskom lijepom jeziku kakav je bio hrvatski novoštokavski, tj. hrvatsko-srpski.

možda bi trebalo ponovno malo čitati historiju naših krajeva i ne fijariti s piramidama i sličnim barjacima, jer to ne traje dugo, par godina. primjera radi, kad se radi o prevođenju ozbiljnih i krupnih korpusa u pravosuđu, industriji, jedna državica poput nekih exjugoslovenskih, nema snage i znanja da sama obavi taj zadatak i na svu sreću, u tim momentima, progovori nužda i potreba, pa se dokumenti prevađaju dogovorno između republika. u ovom slučaju, vidno je da se oteti korpusi lokalnih jezika, svrstanih u kojekakve "rječnike", "riječnike", "речнике", objedinjavaju u jedan zbirni jezički blok, ponovno vraćajući na svoje mjesto otete leksičke dijelove.


Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:
Konačno izašao “Rječnik bosanskog jezika”
Autor: Neven Krajišnik
Objavljeno: 29.10.07 09:33

... Jasna Drugović, koja je prisutne upoznala sa istorijatom osanskog jezika.
- Naredbom Zemaljske vlade, od 4. oktobra 1907. godine, određeno je da se na neki način ukine naziv 'bosanski jezik'. Jedino su tada bosanski Muslimani imali pravo zadržati taj naziv, dok je oficijelni naziv u državi bio srpsko-hrvatski jezik.


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
Nesto sto nas nisu ucili u skolama bivse Jugoslavije... Nov 20, 2007

http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Gramatika1a.jpg

"Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole" (slika) nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je 1890. godine. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. godine nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

http://bs.wikipedia.org/wiki/Gramatika_bosanskoga_jezika


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
Istina, neistina, ... Nov 21, 2007

Dragomir Kovacevic wrote:

bitnije je da u izvornom tekstu koji citira izvjesnu gospođu u Visokome, koja kaže "Naredbom Zemaljske vlade, od 4. oktobra 1907. godine, određeno je da se na neki način ukine naziv 'bosanski jezik'. Jedino su tada bosanski Muslimani imali pravo zadržati taj naziv, dok je oficijelni naziv u državi bio srpsko-hrvatski jezik"

- postoji logička protivrječnost koja govori o samoj suštini, a suština je da dotična gospoja govori neistinu. kako je moguće da se "na neki način" ukine "bosanski jezik" 1907, a da ""jedino bosanski muslimani zadrže pravo da ga tako nazivaju". to je jedna besmislica.

rezultira kao da je bosni i hercegovini, 1907. godine, srpskohrvatski jezik bio nametnut, sto je neistina.


Postovani kolega, izvinite ali zakljucivati da je nesto neistina samo zato sto izvor nije citiran je isto kao kad bih ja vama rekao da je neistina da se zovete Dragomir Kovacevic zato sto niste naveli izvor gdje bih ja to mogao provjeriti da se vi tako zovete.

Ne navesti izvor je jedna stvar, reci neistinu je druga. Pored toga, reci da je nesto neistina bez ikakve druge osnove osim reci "postoji logička protivrječnost koja govori o samoj suštini, a suština je da dotična gospoja govori neistinu" nije bas nesto uvjeravajuce za one koji vas citaju.

No, cini mi se da "Naredba Zemaljske vlade 4. oktobra 1907" godine je ipak izvor teme o kojoj doticna gospodja govori. Za cijelokupni tekst predpostavljam da treba procesljati arhive drzave s nadom da nije bilo spaljeno u gradskoj biblioteci Sarajeva 90-ih.

Sto se tice onoga sto vi zovete besmislicom u pitanju je druga naredba koja je bila dovedena odmah poslije prve. Prva ukida naziv "bosanski jezik" i zamjenjuje ga "srpskohrvatskim" odnosno "hrvatskosrpskim", a druga odobrava Bosancima islamske vjerosipovjesti da i dalje upotrebljavaju ime "bosanski jezik" ukorijenjenosti radi.

Drugu neistinu sto spominjete je u stvari fakat.
Ne samo Bosni i Hercegovini, nego cijeloj Jugoslaviji je bio nametnut naziv "srpskohrvatski" odnosno "hrvatskosrpski", kao da "bosanski" nikada nije ni postojao prije toga naziva.

Nije u pitanju jezik u biti, nego naziv.




istina je da je to bio jedan prirodan jezik te društvene zajednice, koji je austro-ugarska, tokom godina svoje dušmanske vladavine, do krajnosti kvarila i prilagođavala mentalitetu i "uhu" svojih multietničkih činovnika, žbirova, finansa, inžinjera i drugih, te je dovela do komatoznog stanja i jedan zdrav i normalan jezik kao što je bio hrvatski, tj. uvela u njega njemačke konstrukcije i slobodu kovanja složenica do mjere koja tada nije bila prirođena narodnom slavenskom lijepom jeziku kakav je bio hrvatski novoštokavski, tj. hrvatsko-srpski.


Vasoj teoriji o "istini" i o "prirodnom jeziku" fali preciznija i neutralnija lingvisticka potpora. Ko je kome bio dusman i zbog kojih razloga je neka zemlja smatrana kao dusmanska, a neka kao prijateljska su puste subjektivne izjave koje nemaju mjesta u diskusiji kada se govori o jeziku i o nazivu jezika.

Kako god da preispitamao historiju i na kojem god se mi gledistu nalazili, mozemo samo konstatovati da postoji interakcija medju jezicima. Ta interakcija ne mora imati negativnu konotaciju. Ne znaci da se radi o rezultatu dusmanske vladavine. Mnogi drugi razlozi postoje: trgovina, ugovori, zajednicki zivot, kultura, nauka, putovanja, itd.


možda bi trebalo ponovno malo čitati historiju naših krajeva i ne fijariti s piramidama i sličnim barjacima, jer to ne traje dugo, par godina. primjera radi, kad se radi o prevođenju ozbiljnih i krupnih korpusa u pravosuđu, industriji, jedna državica poput nekih exjugoslovenskih, nema snage i znanja da sama obavi taj zadatak i na svu sreću, u tim momentima, progovori nužda i potreba, pa se dokumenti prevađaju dogovorno između republika. u ovom slučaju, vidno je da se oteti korpusi lokalnih jezika, svrstanih u kojekakve "rječnike", "riječnike", "речнике", objedinjavaju u jedan zbirni jezički blok, ponovno vraćajući na svoje mjesto otete leksičke dijelove.


Citati historiju? Nemoguca misija, svaka strana ima svoju teoriju i svoje dokaze. A jezika jednoga za sve nece biti sve dok se Balkan bude cijepao, i dok se u nazivu jezika svi ne prepoznaju.

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:
Konačno izašao “Rječnik bosanskog jezika”
Autor: Neven Krajišnik
Objavljeno: 29.10.07 09:33

... Jasna Drugović, koja je prisutne upoznala sa istorijatom osanskog jezika.
- Naredbom Zemaljske vlade, od 4. oktobra 1907. godine, određeno je da se na neki način ukine naziv 'bosanski jezik'. Jedino su tada bosanski Muslimani imali pravo zadržati taj naziv, dok je oficijelni naziv u državi bio srpsko-hrvatski jezik.


[Edited at 2007-11-21 10:02]


Direct link Reply with quote
 

Dragomir Kovacevic  Identity Verified
Italy
Local time: 21:10
Member
Italian to Serbian
+ ...
gramatika bosanskog jezika 1890. Nov 21, 2007

meni je savršeno jasno da su ideatori te gramatike bili plaćeni i podržani od strane nove vlasti, pristigle 1878, i kojima je do krajnosti bilo stalo da se BiH razlikuje i da je se otuđi od okolnih bratskih krajeva. tj. da se jedan zajednički jezik, bratski skovan i dogovaran u cijeloj drugoj polovini 19. stoljeća, preimenuje. duboko sam uvjeren da se i danas radi o istom procesu.

nisam nikako uvjeren da se nazivanje jednog jezičkog korpusa raznolikim imenima radi iz lokalnih pacifističkih i dobronamjernih razloga, nego sa ciljem da se što više uništi svaka istorijska veza.

s time u vezi podsjećam se sada na riječi hrvatskog jezikozborca, Ladana, koji izjavi jedared kako je porijeklom iz višejezične Bosne, a svako ćudoredno čeljade znade kako je Bosna teren najstandardnijeg narodnog i književnog jezika.

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Gramatika1a.jpg

"Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole" (slika) nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je 1890. godine. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. godine nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

http://bs.wikipedia.org/wiki/Gramatika_bosanskoga_jezika


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
istina nije jedna Nov 21, 2007

Dragomir Kovacevic wrote:

meni je savršeno jasno da su ideatori te gramatike bili plaćeni i podržani od strane nove vlasti, pristigle 1878, i kojima je do krajnosti bilo stalo da se BiH razlikuje i da je se otuđi od okolnih bratskih krajeva. tj. da se jedan zajednički jezik, bratski skovan i dogovaran u cijeloj drugoj polovini 19. stoljeća, preimenuje. duboko sam uvjeren da se i danas radi o istom procesu.

nisam nikako uvjeren da se nazivanje jednog jezičkog korpusa raznolikim imenima radi iz lokalnih pacifističkih i dobronamjernih razloga, nego sa ciljem da se što više uništi svaka istorijska veza.

s time u vezi podsjećam se sada na riječi hrvatskog jezikozborca, Ladana, koji izjavi jedared kako je porijeklom iz višejezične Bosne, a svako ćudoredno čeljade znade kako je Bosna teren najstandardnijeg narodnog i književnog jezika.

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Gramatika1a.jpg

"Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole" (slika) nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je 1890. godine. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. godine nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".

http://bs.wikipedia.org/wiki/Gramatika_bosanskoga_jezika


Ispade da je naziv bosanski jezik nastao zahvaljujuci Austrougarskoj / zbog Austrougarske.

Naziv bosanski je postojao prije nego sto je Austrougarska aneksirala Bosnu.

Cinjenica je da je Bosna prosla kroz neke stvari kroz koje nisu prosli njeni susjedi. Te stvari nisu bezazlene. Recimo ne mozemo nijekati da je Bosna bila kao i njeni susjedi pod uticajem hriscanstva dugo vremena (a i dan danas je). Hriscanstvo kao i mnoge druge religije vremenom se dijele na vise skola, jedni optuzujuci druge heretizmom. Ne zaboravimo takodjer da upravo u takvom jednom drustvu povod razvoja literature jeste religija, narocito u proslosti.

Bosna je ta koja je imala vise "heretika" nego njeni susjedi. Poslije, za vrijeme Osmanske okupacije mnogo njih jesu bili islamizirani, bas kao sto su nekoliko vijekova prije toga bili prekrsceni, a jos nekoliko vijekova prije toga paganizirani. Paralelno tome, za vrijeme inkvizicije, prognani Jevreji su dospjeli do te "mega hereticke" drzave koja je bila Bosna.

Za razliku od njenih pravoreceno bratskih slavenskih susjeda, sva ta mjesavina je doprinijela razvoju posebnog drustva u Bosni. Nema ni sumnje u tome da se i posebna literatura i shvatanje pojmova i jezika razlikovala od susjeda.

No, nazalost, etnicka pripadnost je monopolizirala i vjersku. Tako da je termin Srbin postao sinonim termina "pravoslavac", a termin "Hrvat" - "katolik". Sada zamislite sve one koji su zivjeli u multietnickom drustvu i koji nisu specijalno katolici ili pravoslavci, a da im nametnu naziv "srpskohrvatski", sto u prevodu sinonima bi bilo nesto kao "pravoslavnokatolicki", odnosno jezik pravoslavaca i katolika. A ostali? Ne postoje?

Dok, naprotiv bosanski jezik nije bio sinonim nekog vjerskog obiljezja, nego cisto naziv podrucja na kojem su svi zajedno zivjeli.

Danas nazalost mnogi pripajaju termin "bosanski" Bosancima islamske vjeroispovjesti, monopolizirajuci termin "Bosanac", bas kao sto se desilo terminima "Srbin" i "Hrvat". Zbog toga i ima toliko polemike oko naziva. No, po samoj definiciji "bosanski jezik" nije pripojen samo slavenskim muslimanima na podrucju Balkana, nego svima onima koji ga osjecaju kao maternjim jezikom prosto zato sto se kao takav govori u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vjeroispovjest ili politicku boju. A oni koji ga ne zele nazivati bosanskim, sloboda im nije uskracena da ga zovu onako kako zele.

Interesantno je da branite termin srpskohrvatski - hrvatskosrpski, kovanica koja iskljucuje sve one kojima je taj naziv nepravedan, a izgleda napadate termin bosanski koji u sustini grupira sve.

Sve u svemu, ne vidim razloga zasto Bosna i Hercegovina kao drzava bez ikakve politicke konotacije ne bi imala pravo da grupira i svrsta svoj unikatni govor i leksicko polje svoga cijelokupnog naroda u jedan rjecnik. Tja, zar rjecnik hrvatskog, odnosno srpskog jezika odrazava realnost govora u susjednoj Bosni? Ne bih rekao.

Sve najbolje

Said

[Edited at 2007-11-27 10:49]


Direct link Reply with quote
 

Dragomir Kovacevic  Identity Verified
Italy
Local time: 21:10
Member
Italian to Serbian
+ ...
" termin "bosanski" " Nov 24, 2007

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:

no, po samoj definiciji "bosanski jezik" nije pripojen samo slavenskim muslimanima na podrucju balkana, nego svima onima koji ga osjecaju kao maternjim jezikom


to je lepo kako vi to zamišljate, i ne samo vi, ima dosta blagonaklonih ljudi koji, kao alihodža iz mosta na drini ćuprija, misle da je okolni svet onakav kakav oni, svojim mirom i plemenitošću, projektuju, ili zamišljaju, da projektuju na okolinu.

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ
Interesantno je da branite termin srpskohrvatski - hrvatskosrpski, kovanica koja iskljucuje sve one kojima je taj naziv nepravedan, a izgleda napadate termin bosanski koja u sustini grupira sve.


ne branim. grupiranje svih je nemoguće, osim ako kroz dugi proces amnezije i ideološko kulturnog djelovanja, proces koji je planski naravno zacrtan, isti ne bude postignut, ali sumnjam. "bosanski" kao pojam za jezik ne razumijem, ali razumijem "bošnjački" koji mi se kao pojam i kao smisao, dopada i vidim logiku da kao takva jezička varijanta, postoji, kao i njegov riječnik. uostalom, to je bio i jeste moj jezik, moje makro jezičke skupine, i što vrijeme više odmiče, svaki novi jezik na balkanu (=krvava glava na turskom), biće i moj jezik. rodio sam se i školovao u vrijeme kad su se jezička bogastva i raskoši slile u jednu divnu cijelinu, koja ostaje mojom. dočim, žalim sve one koji nisu imali mogućnost da jedne sedmice u školi pišu latinicu, a druge, ćirilicu, ili pak, da proučavaju književnost južnoslovenskih naroda kako sam je ja učio, i gdje je ivan cankar moj pisac, kao što su i petar kočić, miroslav krleža, jure kaštelan, miloš crnjanski, kočo racin, živko čingo. svi od reda moji i ja sam njihov, pa samim tim činim cjelinu s onima koji misle kao ja. te se nadam da će doći dan kad će svoje uskraćeno znanje, za koje sami oni nisu krivi, moći obogatiti redovnim školovanjem.

ovo mjesto nije prirođeno ovakvoj diskusiji, dapače.

d

[Edited at 2007-11-24 13:23]


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
upravo "bosanski" Nov 24, 2007

Dragomir Kovacevic wrote:

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:

no, po samoj definiciji "bosanski jezik" nije pripojen samo slavenskim muslimanima na podrucju balkana, nego svima onima koji ga osjecaju kao maternjim jezikom


to je lepo kako vi to zamišljate, i ne samo vi, ima dosta blagonaklonih ljudi koji, kao alihodža iz mosta na drini ćuprija, misle da je okolni svet onakav kakav oni, svojim mirom i plemenitošću, projektuju, ili zamišljaju, da projektuju na okolinu.


Ja osjecam duboko da se mi ustvari potpuno dobro razumijemo na metalingvistickom nivou. Nasa misljenja se racvaju tamo gdje se i lingvisticki koncept razdvaja. Buduci da ne mozemo da se dogovorimo oko naziva jednog te istog koncepta, smatram da govorimo istim hiperjezikom, ali ne i hipojezikom.

Uzmimo za primjer termin "cuprija" koji ste naveli iznad. Uvjeren sam da mnogima na Balkanu ta rijec zvuci nekako egzoticno, neslavensko, suvise tursko. Mnogima koncept "cuprija" jeste slika nekog kamenog orijentalnog mosta. No, drugima "cuprija" je prosto most bez ikakve turske ili orijentalne konotacije (npr. "Latinska Cuprija" u sred Sarajeva). Ovi prvi ce dati jednu definicju, oni drugi drugu definiciju jedne te iste rijeci. U sustini obje grupe ce se saglasiti da je rijec o mostu, ali ne znaci da ce obje grupe govoriti o istom konceptu.

Ne budimo naivni i ne upadajmo u knjizevno-propagandne klopke i ne zaustavljajmo se samo na koncepte koje je Ivo Andric opisao u svojoj "Na Drini Cuprija", jer uistinu, otvoreno upotrebljavati rasisticke termine i lukavo siriti nacionalisticku ideologiju s jedne strane, i postati nobelovac s druge, treba mnogo talenta.

Kada doticni nobelovac u svom savrseno napisanom djelu otvoreno zbori o "srpskim zemljama", a govori o Bosni i Hercegovini koja je plod raznih kultura, vjera i naroda, a ne samo jednoga naroda, mene to potresa jer se osjecam iskljucenim kao nesrbin.

Kada talentovani pisac govori o muslimanima (koji nisu Turci ni po jeziku, ni po kulturi, ni po etnickom kriteriju) na tom podrucju, ne odlucuje se na termin "Slaveni islamske vjeroispovjesti", niti na termin "Bosanci", nego na psovacki termin "Poturice"! Zar prelazak na islam, sto je nista drugo nego jedno filozofsko i teolosko misljenje, cini od covjeka ono sto fizicki nije? Pokusajte prevesti termin "Poturica" na bilo koji jezik. U sustini Andric me smatra "poturicom" i ukljucuje me u jedan krug kojem ne pripadam. Samim time Andric pokazuje dokle je on sâm Alihodza.

Stoga, mogu vam reci da u mojoj odbrani na pravo nazivanja jezika svih na bosanskom tlu, nemam nikakve veze niti s Allihodzom niti i sa kakvim drugim hodzom, hadzijom, begom, agom, pasom, askerom, sultanom ni vezirom, a jos manje s "Poturicama" (ma sta god da ovo zadnje znacilo).

Sva ta huka i buka oko "cuprije", a nista oko "boje", "majmuna", "jastuka" i mnogih drugih (ne)egzoticnih termina pokazuje dokle se proseze apsurd nase literature.

Varate se kada me poredite s Alihodzom i njegovim mirom i plemenitoscu. Za razliku od Andriceve paranoje i njegovog Alihodze, ja ne namecem nikome nista. Naprotiv, kao sto sam rekao ranije, nikome nije uskraceno da zove svoj jezik onako kako zeli, ali i ja imam pravo da nazivam svoj jezik kako ja, i svi oni koji ga osjecaju bosanskim, zovu bosanski, ne zato sto je u pitanju vjerosipovjest, nacionalnost ili nesto trece, nego prosto zato sto ga dozivljavam kao takvim. A ako ga moja okolina ne zeli zvati na isti nacin, bujrum sestro i brate, to me niti potresa, niti ljuti. A jos manje ce me sprijeciti da odem na kahvu, kafu ili kavu s insanima te okoline.


Said Kaljanac a.k.a. SARAJ
Interesantno je da branite termin srpskohrvatski - hrvatskosrpski, kovanica koja iskljucuje sve one kojima je taj naziv nepravedan, a izgleda napadate termin bosanski koja u sustini grupira sve.


ne branim. grupiranje svih je nemoguće, osim ako kroz dugi proces amnezije i ideološko kulturnog djelovanja, proces koji je planski naravno zacrtan, isti ne bude postignut, ali sumnjam.


Zvucite ujedno i pesimista, ali priznajem nazalost, i realista. No, ipak treba dici glavu gore, i nikada ne odustajati u sirenju bratskog razumijevanja i postivanja. Zar smo tako duboko zaglibili da je svaka nada izgubljena? Intelektualci zdravog uma i razuma su ti koji i trebaju da edukuju i lijece duse jednog premorenog i ispacenog kolektiva kojemu svi pripadamo. Rjesenje postoji, a ono je jednostavno. Prvo sâmog sebe preispitati, a onda drugima savjete dijeliti. Zasto gledati trun u oku brata svoga, a brvna u svom oku ne zapaziti?



"bosanski" kao pojam za jezik ne razumijem, ali razumijem "bošnjački" koji mi se kao pojam i kao smisao, dopada i vidim logiku da kao takva jezička varijanta, postoji, kao i njegov riječnik.


Osobno, bosnjacki mi zvuci skovano i neprirodno mome juzno slavenskome uhu s Balkana. Ako ste kao sto kazete odrasli "dole", onda sigurno ste i culi i poculi termin "bosanac" koji je tokom dvadesetog vijeka ocajno pokusavao da prezivi u pjesmama, poemama, humoru, kuhinji, imenima gradova, ulica, itd. ("Ja sam taki co'ik" - Josip Pejakovic, "...veseli Bosanac, zagriz'o na mamac..." - Goran Bregovic, "Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac - Bijelo Dugme, "...ljubio me jedan Englez, ljubio me jedan Spanac, ali niko k'o Bosanac,..." - Lepa Brena, "Bosanski Samac, Bosanska Dubica, bosanski lonac, ..., a ne Bosnjak, bosnjacki/a/o, itd)

Ipak mi se cini da logika ide u korist termina "bosanski" koji je bio prisutan duze vremena.


uostalom, to je bio i jeste moj jezik, moje makro jezičke skupine, i što vrijeme više odmiče, svaki novi jezik na balkanu (=krvava glava na turskom), biće i moj jezik. rodio sam se i školovao u vrijeme kad su se jezička bogastva i raskoši slile u jednu divnu cijelinu, koja ostaje mojom. dočim, žalim sve one koji nisu imali mogućnost da jedne sedmice u školi pišu latinicu, a druge, ćirilicu,


Ja vas u potpunosti razumijem, i svakako imate pravo da ga nazivate srpskohrvatskim, odnosno hrvatskosrpskim jer ste ga kao takvog u skoli i naucili, i kao takvog osjecate maternjim jezikom. No, ipak mislim da ne bi trebalo stigmatizirati termin "bosanski" i "bosanac" i krivonamjerno voditi propagandu ili pasti u klopku te iste propagande da se radi o jeziku koji samo muslimani upotrebljavaju.

Zvanicni bosanski jezik nastavlja- a i treba da bude tako - upotrebljavati cirilicu, pored latinice. Svako odstranjenje bi osiromasilo jezik.

Nazalost, cirilica se manje i manje upotrebljava, a reci da je nekada postojala "bosancica" (a ne bosnjakinja )...

I dan danas kada svojerucno pisem pisanim slovima brzo, zabunim se pa umjesto malo "d" da napisem, ja malo "g"...





ovo mjesto nije prirođeno ovakvoj diskusiji, dapače.


Naprotiv, ovo mjesto jeste za takvu diskusiju. Kada se kulturno razgovara, moze se o svemu pricati. Ovo mjesto nije za vrijedjanje, ali imati i razmjenjivati misljenja i iskustva o kulturi, jezicima, shvatanjima, konceptima, itd. doprinosi licnom i intelektualnom bogatstvu.

Sve najbolje


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
Rjecnik: srpskohrvatsko/hrvatskosrpsko - bosnjacki // bosanski - srpskohrvatski/hrvatskosrpski Nov 24, 2007

Konfliktuelni stav koji imamo oko koncepta "bosanski", odnosno "bosnjacki", me dovodi do zakljucka da kada bi postojao rjecnik "srpskohrvatsko/hrvatskosrpsko - bosnjacki", to bi izgledalo nesto ovako:

S-H -> BiH
...
bosnjacki -> bosanski
bosnjak -> bosanac
...

Isto tako i obratno, u hipoteticnom rjecniku "bosansko - srpskohrvatski/hrvatskosrpski":

BiH -> S-H
...
bosanac -> bosnjak
bosanski -> bosnjacki
...


Direct link Reply with quote
 

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ  Identity Verified
Belgium
Local time: 21:10
Bosnian to French
+ ...
TOPIC STARTER
...gdje je Petar Kočić...? Nov 29, 2007

Dragomir Kovacevic wrote:

... žalim sve one koji nisu imali mogućnost da jedne sedmice u školi pišu latinicu, a druge, ćirilicu, ili pak, da proučavaju književnost južnoslovenskih naroda kako sam je ja učio, i gdje je ivan cankar moj pisac, kao što su i petar kočić, miroslav krleža, jure kaštelan, miloš crnjanski, kočo racin, živko čingo...



Otvorena izložba “Krajiške legende“
Piše: An. Š.
29/11/07
OSLOBODJENJE


Matrica stvaranja Petra Kočića

U Galeriji “Mak” Muzeja književnosti i pozorišne umj­etnosti BiH otvorena je izl­ožba “Krajiške legende“. Konkretnije, radi se o izložbi čije je povod 130 godina od ro­đenja književnika Petra Ko­čića (Stričići, Zmijanje 1877 - Beograd, 1916).

Autor izložbe je kustos u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Nedim Mušović, koji je osvrćući se na književni Kočićev opus, zapisao i slijedeće: “Steći uvid u njegovu autorsku poetiku u jednom neopterećenom polemičkom ko­ntekstu, i pomoću bibliografskih i drugih kritičkih referenci preći uzlazni put od početaka do kraja njegove literarne aktivnosti, znači i razumjeti kakvu je metamorfozu prošla bosanskohercegovačka modernistička književnost s početka dvadesetog vijeka koja je nagovijestila čitav jedan niz pripovjedača u uporednoj ju­žnoslovenskoj beletristici koji su se oslanjali na njegovu matricu stvaranja (...)”.

Spominjući Kočićev životni put (tegobno djetinjstvo, školovanje, studij, policijska protjerivanja...), prof. Dejan Đu­ričković će prigodom otvorenja izložbe kazati: “Za mnoge pisce, kao i za obične ljude, Kočić je bio inspirator, škola osvješćivanja, optimizma i moralne čvrstine. Njegovo djelo je na putu u narod i u komunikaciji s narodom uvijek, spontano, brisalo sve prepreke, odbacivalo od sebe sva pogrešna tumačenja kao strana, ispoljavalo svoj duboko humanistički, umjetnički, društveno i istorijski pokretački smisao, isijavajući u pravcu života i nj­egove uvijek promjenljive istorijske scene ono što je i sam Kočić smatrao najtrajnijim elementima umjetničkog djela: ljepotu izraza i snagu života“.


Direct link Reply with quote
 

Dragomir Kovacevic  Identity Verified
Italy
Local time: 21:10
Member
Italian to Serbian
+ ...
лијепо је то за петра кочића Dec 24, 2007

лијепо је то за подсјећање на Петра Кочића. Као да га ипак данаске не би сматрали државним непријатељем, како, безбели, дође човјеку да помисли по тренду бенјамино-калајном. Доста је вода и хорда Босном, која зна колико је тешка и вриједна ријеч, протекло и разлило се, ослободивши нас при томе, љепоте и живота, крви наше. Понављајући ријеч и мисао, дође ти да помислиш, враћа се поштовање. Онај који сад почиње цитирати Кочића, нема више одступнице, мора напријед.

Said Kaljanac a.k.a. SARAJ wrote:

Otvorena izložba “Krajiške legende“
Piše: An. Š.
29/11/07
OSLOBODJENJE

Matrica stvaranja Petra Kočića


Direct link Reply with quote
 


There is no moderator assigned specifically to this forum.
To report site rules violations or get help, please contact site staff »


Konačno izašao “Rječnik bosanskog jezika”

Advanced search






TM-Town
Manage your TMs and Terms ... and boost your translation business

Are you ready for something fresh in the industry? TM-Town is a unique new site for you -- the freelance translator -- to store, manage and share translation memories (TMs) and glossaries...and potentially meet new clients on the basis of your prior work.

More info »
Anycount & Translation Office 3000
Translation Office 3000

Translation Office 3000 is an advanced accounting tool for freelance translators and small agencies. TO3000 easily and seamlessly integrates with the business life of professional freelance translators.

More info »



All of ProZ.com
  • All of ProZ.com
  • Term search
  • Jobs